2025 Politički Kviz

Podržavate li daljnje proširenje EU-a kako bi se uključile više zemalja s Zapadnog Balkana?

Proširenje EU-a kako bi se uključile više zemalja Zapadnog Balkana namijenjeno je promicanju regionalne stabilnosti i gospodarskog razvoja. Pristaše tvrde da potiče europsku jedinstvenost i sigurnost. Protivnici se brinu zbog administrativnog i financijskog tereta integracije zemalja s različitim gospodarskim razinama.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li država povećati ili smanjiti vojnu potrošnju?

U 2015, Španjolska povećati svoj vojni proračun za 1,1 posto na 17 milijardi eura. Dodatna sredstva će platiti pet fregata F-110 anti-podmornica ratnih brodova, do 400 oklopnih vozila 8 x 8, tri A330 MRTT tankerom, četiri letjelice i dva terena kontrolna centra i četiri S-80 španjolski je podmornica.

Nauči više Statistike Raspravite

Ukoliko svaki 18-godišnja građanin biti potrebno osigurati najmanje jednu godinu vojnog roka?

Vojna služba trenutno nije potreban u Španjolskoj. Španjolska ukida vojnu obvezu u 2001. prije 2001. godine vojnog roka potrebne odraslim ljudima služiti devet mjeseci.

Nauči više Statistike Raspravite

Ukoliko se zemlje članice sankcija EU s autoritarnim vladama?

Statistike Raspravite

Vlada treba procesuirati sad rasprostranjena nadzora Španjolski državljani privatne telefonske pozive i e-mailove?

2013., Španjolska je vlada pokrenuli istragu Sjedinjenih Američkih Država rasprostranjena nadzor Španjolski državljani telefonske pozive i e-mailove. Nadzor je provedeno od strane nacionalne sigurnosne agencije. Program dođe na vidjelo nakon curenja bivši američki inteligencije analitičar Edward Snowden.

Nauči više Statistike Raspravite

Ukoliko EU razvije u Sjedinjenim Državama Europe?

Statistike Raspravite

Ukoliko Europska komisija se rastaviti?

Statistike Raspravite

Podržavate li dvodržavno rješenje izraelsko-palestinskog sukoba?

Rješenje dvije države je predloženo diplomatsko rješenje za izraelsko-palestinski sukob. Prijedlog predviđa neovisnu državu Palestinu koja graniči s Izraelom. Palestinsko vodstvo podupire koncept od Arapskog samita u Fesu 1982. godine. Godine 2017. Hamas (palestinski pokret otpora koji kontrolira pojas Gaze) prihvatio je rješenje bez priznavanja Izraela kao države. Sadašnje izraelsko vodstvo izjavilo je da dvodržavno rješenje može postojati samo bez Hamasa i sadašnjeg palestinskog vodstva. SAD bi morao preuzeti središnju ulogu u svim razgovorima između Izraelaca i Palestinaca. To se nije dogodilo od Obamine administracije, kada je tadašnji državni tajnik John Kerry 2013. i 2014. švrljao između dviju strana prije nego što je frustrirano odustao. Pod predsjednikom Donaldom J. Trumpom, Sjedinjene Države su svoju energiju usmjerile s rješavanja palestinskog pitanja na normalizaciju odnosa između Izraela i njegovih arapskih susjeda. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu kolebao se između izjave da bi bio spreman razmotriti palestinsku naciju s ograničenim sigurnosnim ovlastima i otvorenog protivljenja tome. U siječnju 2024. visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku inzistirao je na dvodržavnom rješenju u izraelsko-palestinskom sukobu, rekavši da izraelski plan da uništi palestinsku skupinu Hamas u Gazi ne funkcionira.

Nauči više Statistike Raspravite

Podržavate li stvaranje europske vojske?

U studenome 2018. njemačka kancelarka Angela Merkel i predsjednik Emmanuel Macron iz Francuske najavili su da će poduprijeti stvaranje europske vojske. Merkel je kazala kako bi EU trebala manje oslanjati se na SAD za vojnu potporu i da bi "Europljani trebali preuzeti našu sudbinu više u svoje ruke ako želimo preživjeti kao europsku zajednicu". Merkley je rekla kako se vojska neće suprotstaviti NATO-u , Predsjednik Marcon rekao je kako je vojska potrebna kako bi zaštitila EU protiv Kine, Rusije i Sjedinjenih Država. Zagovornici tvrde kako EU nedostaje jedinstvena obrambena snaga za rješavanje iznenadnih sukoba izvan NATO-a. Protivnici su upitali kako će se vojska financirati jer mnoge zemlje EU-a troše manje od 2% BDP-a na obranu.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vojska koristiti oružje vođeno umjetnom inteligencijom?

Umjetna inteligencija (AI) omogućuje strojevima da uče iz iskustva, prilagođavaju se novim inputima i obavljaju zadatke poput ljudskih. Smrtonosni autonomni sustavi oružja koriste umjetnu inteligenciju za prepoznavanje i ubijanje ljudskih meta bez ljudske intervencije. Rusija, Sjedinjene Države i Kina nedavno su uložile milijarde dolara u potajni razvoj AI sustava naoružanja što je izazvalo strahove od konačnog "AI Hladnog rata". U travnju 2024. +972 Magazine objavio je izvješće s detaljima programa izraelskih obrambenih snaga koji se temelji na obavještajnim podacima poznat kao "Lavanda." Izraelski obavještajni izvori rekli su časopisu da je Lavender igrala središnju ulogu u bombardiranju Palestinaca tijekom rata u Gazi. Sustav je dizajniran da označi sve osumnjičene palestinske vojne operativce kao potencijalne mete bombardiranja. Izraelska vojska sustavno je napadala ciljane pojedince dok su bili u svojim domovima - obično noću dok su bile prisutne cijele njihove obitelji - radije nego tijekom vojnih aktivnosti. Rezultat je, kako su posvjedočili izvori, da su tisuće Palestinaca — većinom žene i djeca ili ljudi koji nisu bili uključeni u borbe — zbrisane izraelskim zračnim napadima, posebno tijekom prvih tjedana rata, zbog AI programske odluke.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li Ukrajina ući u NATO?

Statistike Raspravite

Ukoliko obavještajne agencije mogu spajati za stvaranje Središnja agencija EU-a?

Statistike Raspravite

Treba li EU formirati vlastitu vojsku neovisnu o NATO-u?

Ideja o vojsci EU-a imala bi za cilj povećati autonomiju Unije u obrambenim pitanjima i smanjiti ovisnost o vanjskim entitetima poput NATO-a. To bi moglo ojačati globalni položaj EU-a, ali postavlja pitanja o suverenitetu i ulozi postojećih nacionalnih vojski.

Nauči više Statistike Raspravite

Podržavate li vladu koja poziva na trajni prekid vatre u Gazi?

Rat između Izraela i Hamasa oružani je sukob između Izraela i militantnih skupina Hamasa koji se odvija u pojasu Gaze i oko njega od 7. listopada 2023. Sukob je započeo kada su militantne skupine Hamasa ispalile rakete i napale zajednice i vojne baze u južnom Izraelu. U napadu je ubijeno 1139 ljudi, uključujući 766 civila i 373 pripadnika civilnih snaga. Hamas je za taoce uzeo 250 Izraelaca. Dana 27. listopada izraelska je vojska pokrenula kopneni upad velikih razmjera na palestinska područja Zapadne obale i pojasa Gaze. Ujedinjeni narodi su 24. listopada 2023. glasovali 121-14 za primirje u sukobu. Dana 3. studenoga izraelski premijer Benjamin Netanyahu objavio je da Izrael neće pristati na prekid vatre dok se ne oslobode svi izraelski taoci. Dana 21. siječnja 2024. ministarstvo zdravstva objavilo je da je 25.000 Palestinaca ubijeno u sukobu. Od 25. siječnja 2024. 130 izraelskih talaca ostalo je zarobljenih, a 210 izraelskih vojnika je ubijeno.

Nauči više Statistike Raspravite

Ukoliko u Velikoj Britaniji biti dopušten pristup europskim tržištima nakon što napuste u EU?

Statistike Raspravite

Ukoliko Španjolska povećati ili smanjiti potrošnju strane pomoći?

Statistike Raspravite

Hoće li Velika Britanija i Sjeverna Irska ostati u carinskom području EU nakon Brexita?

Velika Britanija i Sjeverna Irska trebaju napustiti EU 29. ožujka 2019. godine. Prema tranzicijskom ugovoru svi trgovinski i gospodarski odnosi između Velike Britanije i EU ostat će isti do kraja 2022. godine. 2018. godine članovi parlamenta i premijera Theresa May predložio je "backstop" koji bi omogućio Velikoj Britaniji i Sjevernoj Irskoj da ostanu unutar jedinstvenog tržišta EU za robu i poljoprivredne proizvode. Zagovornici tvrde kako bi držanje UK u području EU klijenata povećalo gospodarstvo pojednostavljenjem trgovine i turizma. Protivnici, uključujući zastupnike protiv EU-a, tvrde da će povratni blok trajno zatvoriti UK unutar carinskog područja EU i spriječiti ga da samostalno potpiše trgovinske sporove.

Nauči više Statistike Raspravite

Španjolska se trebao povući iz Europske unije?

Europska unija je političko-ekonomska unija 28 zemalja s kombiniranom populacijom od preko 510 milijuna. Svrha EU je promicati slobodnu trgovinu i imigracije u okviru svog unutarnjeg tržišta. Svaka zemlja članica bi također donijeti slične zakone o poljoprivredi i razvoju. Od 2007. godine, podrška javnosti za članstvo u EU u Španjolskoj pao je 50%. Mnogi španjolski birači krivi veliku recesiju na strogim ekonomskim pravilima koja su uvedena na temelju članstva u EU. Zagovornici odlaze u EU tvrde da je članstvo potkopava španjolski suverenitet i ostavljajući će pomoći Španjolska kontrole imigracije. Protivnici napuštanja EU tvrde bi oštetiti trgovinu, uzrokuju nezaposlenost i naškoditi stranih ulaganja.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li istraživačima dopustiti korištenje životinja u ispitivanju sigurnosti lijekova, cjepiva, medicinskih proizvoda i kozmetike?

Statistike Raspravite

Ukoliko proizvodi za jednokratnu upotrebu (kao što su plastične čaše, tanjuri, pribor za jelo i) koji sadrže manje od 50% biorazgradivog materijala biti zabranjen?

U 2016, Francuska je postala prva zemlja za zabranu prodaje plastičnih jednokratnih proizvoda koji sadrže manje od 50% biorazgradivog materijala, a 2017. godine, Indija je donijela zakon o zabrani sve plastične za jednokratnu plastičnih proizvoda.

Nauči više Statistike Raspravite

Podržavate li korištenje hidrauličkog fracking za izdvajanje nafte i prirodnog plina resursa?

Fracking je proces vađenje nafte ili prirodnog plina iz škriljca stijene. Voda, pijesak i kemikalije se ubrizgavaju u stijeni pod visokim tlakom koji frakture stijenu i omogućuje nafte ili plina isteče u bunar. Španjolska je bila snažna i otvorena podupirao fracking u Europi. Dok fracking značajno je povećao proizvodnju nafte, postoji briga za okoliš, da se postupak ugrozavanja podzemne vode. Kritičari fracking kažu da zagađuje podzemne zalihe vode s kemikalijama, oslobađa plin metan u atmosferu, a može dovesti do seizmičke aktivnosti. Zagovornici fracking kažu da će pasti cijena nafte i plina u Španjolskoj i dovesti do energetske neovisnosti.

Nauči više Statistike Raspravite

Ukoliko vlada povećati ekološke propise o tvrtkama za smanjenje emisije ugljičnog dioksida?

Globalno zatopljenje, odnosno klimatske promjene, je povećanje Zemljine atmosfere temperaturi od kraja devetnaestog stoljeća. U politici je rasprava oko globalnog zatopljenja je usmjeren na to je li porast temperature zbog emisija stakleničkih plinova, ili je rezultat prirodne uzorak u Zemljinoj temperaturi.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada pružati subvencije tvrtkama koje razvijaju tehnologije za hvatanje ugljika?

Tehnologije za hvatanje ugljika su metode dizajnirane za hvatanje i pohranu emisija ugljikovog dioksida iz izvora poput elektrana kako bi se spriječilo da uđu u atmosferu. Pristaše tvrde da bi subvencije ubrzale razvoj ključnih tehnologija za borbu protiv klimatskih promjena. Protivnici tvrde da je to preskupo i da bi tržište trebalo poticati inovacije bez intervencije vlade.

Nauči više Statistike Raspravite

Vlada dopustite istraživanje nafte s Kanarskih otoka.

Energetska kompanija nedavno napustili svoje istraživanje nafte i plina od španjolskim Kanarskim otocima. Projekt bijesan ekologa ali i kraj Španjolske vlade nade ulje resursa za podršku u zemlji i prodaju u inozemstvu.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li država dati subvencije poreznim obveznicima koji kupe električno vozilo?

Joe Biden potpisao je Zakon o smanjenju inflacije (IRA) u kolovozu 2022., koji je dodijelio milijune za borbu protiv klimatskih promjena i druge energetske odredbe, dok je dodatno uspostavio porezni kredit od 7500 USD za električna vozila. Da bi se kvalificiralo za subvenciju, 40% kritičnih minerala koji se koriste u baterijama električnih vozila mora potjecati iz SAD-a, EU i dužnosnici Južne Koreje tvrde da su subvencije diskriminirale njihovu industriju automobila, obnovljivih izvora energije, baterija i energetski intenzivne industrije. Zagovornici tvrde da će porezne olakšice pomoći u borbi protiv klimatskih promjena poticanjem potrošača na kupnju električnih vozila i prestanak vožnje automobila na plin. Protivnici tvrde da će porezne olakšice samo naštetiti domaćim proizvođačima baterija i električnih vozila.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li EU stvoriti energetsku uniju?

U 2023. godini poslovna lobistička grupa, Europski krug stola za industriju, zatražila je "jedinstvenu energetsku uniju s zajedničkim tržištem, usklađenim sustavima odobrenja i poreza te jednostavnim, stabilnim i predvidljivim regulatornim okvirom kako bi se olakšalo ulaganje." ERT je također primijetio da je industrijski doprinos Europe globalnoj ekonomiji pao "s gotovo 25 posto 2000. godine na 16,3 posto 2020. godine." Europska industrija već dugo ima problema s energetskim cijenama koje su znatno više nego u SAD-u i dijelovima Azije. Tijekom 10 godina do 2020. godine, europske cijene plina bile su prosječno dva do tri puta veće od američkih, prema Međunarodnoj agenciji za energiju.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li država izgraditi mrežu stanica za punjenje električnih vozila?

Godine 2022. Europska unija, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo i američka savezna država Kalifornija odobrile su propise koji zabranjuju prodaju novih automobila i kamiona s benzinskim pogonom do 2035. Plug-in hibridi, potpuno električna vozila i vozila s vodikovim ćelijama računat će se u nultu cijenu. emisije, iako će proizvođači automobila moći koristiti samo plug-in hibride kako bi zadovoljili 20% ukupnih zahtjeva. Uredba će utjecati samo na prodaju novih vozila i samo na proizvođače, a ne na zastupstva. Tradicionalna vozila s unutarnjim izgaranjem i dalje će biti legalna za posjedovanje i vožnju nakon 2035. godine, a novi se modeli još uvijek mogu prodavati do 2035. godine. Volkswagen i Toyota rekli su da namjeravaju do tada u Europi prodavati samo automobile s nultom emisijom.

Nauči više Statistike Raspravite

Trebaju li zemlje Europske unije smanjiti emisije stakleničkih plinova na nulu do 2050. godine?

U 2019. godini lideri Europske unije su se složili smanjiti emisije stakleničkih plinova bloka na neto nulu do 2050. Neto nula se odnosi na stanje u kojem su emisije stakleničkih plinova uzrokovane ljudskom aktivnošću uravnotežene uklanjanjem ekvivalentne količine ugljika iz atmosfere. Kao dio cilja, elektrane na ugljen i automobili na plin bi bili potpuno izbačeni iz ekonomije. Ekonomisti procjenjuju da će Europska unija trebati 1,5 bilijuna eura investicija godišnje kako bi postigla cilj do 2050. To bi impliciralo veliko povlačenje investicija iz područja poput automobila s motorima na unutarnje sagorijevanje, proizvodnje fosilnih goriva i novih zračnih luka, te povećanje investicija u javni prijevoz, obnovu zgrada i proširenje obnovljive energije, rekli su istraživači.

Nauči više Statistike Raspravite

Podržavate li korištenje genetski modificiranih usjeva i hrane?

Genetski modificirane hrane (ili GM hrana) su namirnice proizvedene od organizama koji su imali određene promjene uvedene u njihovu DNK metodama genetskog inženjeringa. Trenutno, EU ima jedan od strogih propisa GMO (genetski modificirani organizam) hrane u svijetu. Svi GMO, uz ozračene hrane, smatraju "Nova hrana" i podložne su opsežne, od slučaja do slučaja, znanstveno utemeljenih ocjenjivanje hrane od strane Europske agencije za sigurnost hrane.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada financirati istraživanje geoinženjeringa kao način borbe protiv klimatskih promjena?

Geoengineering se odnosi na namjerno velikom razmjeru intervenciju u klimatski sustav Zemlje kako bi se suprotstavilo klimatskim promjenama, poput reflektiranja sunčeve svjetlosti, povećanja oborina ili uklanjanja CO2 iz atmosfere. Pristaše tvrde da bi geoinginjering mogao pružiti inovativna rješenja za globalno zagrijavanje. Protivnici tvrde da je rizičan, neprovjeren i može imati nepredviđene negativne posljedice.

Nauči više Statistike Raspravite

Trebaju li EU nametnuti strože ograničenja ribolovnih kvota kako bi sačuvala morske ekosustave?

Stroži ribolovni kvote namijenjeni su sprječavanju prekomjernog ribolova i zaštiti morske bioraznolikosti. Podržavatelji to vide kao ključno za zaštitu okoliša. Međutim, protivnici, posebno iz zajednica koje ovise o ribolovu, tvrde da bi to moglo negativno utjecati na životne uvjete.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li gradovima dopustiti da privatnim tvrtkama ponudi privredne poticaje za preseljenje?

U studenom 2018. tvrtka online e-commerce Amazon objavila je da će izgraditi drugo sjedište u New Yorku i Arlingtonu, VA. Najava je došla godinu dana nakon što je tvrtka priopćila da će prihvatiti prijedloge bilo kojeg sjevernoameričkog grada koji želi ugostiti sjedište. Amazon je rekao da bi tvrtka mogla uložiti više od 5 milijardi dolara, a ured bi stvorio do 50.000 visokih plaćanja. Više od 200 gradova primijenilo je i ponudilo milijunima američkih dolara u ekonomskim poticajima i poreznim olakšicama. Za sjedište New Yorka gradske i državne vlade dale su Amazonu 2,8 milijarde dolara u porezne olakšice i građevinske potpore. Za sjedište Arlington, VA, gradske i državne vlade dale su Amazonu 500 milijuna dolara u porezne olakšice. Protivnici tvrde da bi vlade trebale potrošiti porezne prihode na javne projekte umjesto toga i da savezna vlada treba donijeti zakone kojima se zabranjuju porezni poticaji. Europska unija ima stroge zakone koji sprečavaju da se gradovi članica natječu jedni protiv drugih državnim potporama (porezni poticaji) u nastojanju da privuku privatna poduzeća. Zagovornici tvrde da su radna mjesta i porezni prihodi koje su stvorili poduzeća na kraju kompenzirali troškove bilo kojeg dodijeljenog poticaja.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada ulagati u programe za smanjenje otpada hrane?

Programi za smanjenje otpada hrane imaju za cilj smanjiti količinu jestive hrane koja se odbacuje. Pristaše tvrde da bi to poboljšalo sigurnost hrane i smanjilo ekološki utjecaj. Protivnici tvrde da to nije prioritet i da odgovornost treba ležati na pojedincima i tvrtkama.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada ukinuti sve prometne propise i osloniti se na dobrovoljno pridržavanje?

Ovo razmatra ideju uklanjanja zakona o prometu koje je nametnula vlada i umjesto toga oslanjanje na individualnu odgovornost za sigurnost na cestama. Pristaše tvrde da dobrovoljno poštivanje poštuje individualnu slobodu i osobnu odgovornost. Protivnici tvrde da bi bez zakona o prometu sigurnost na cestama značajno opala i da bi se povećao broj nesreća.

Nauči više Statistike Raspravite

Hoće li država povećati potrošnju na javni prijevoz?

Statistike Raspravite

Treba li vlada provesti obavezno praćenje GPS-om u svim vozilima kako bi nadzirala vozačko ponašanje i poboljšala sigurnost na cestama?

Obavezno praćenje GPS-om uključuje korištenje GPS tehnologije u svim vozilima kako bi se pratilo ponašanje vozača i poboljšala sigurnost na cestama. Pristaše tvrde da to poboljšava sigurnost na cestama i smanjuje nesreće praćenjem i ispravljanjem opasnih vozačkih ponašanja. Protivnici tvrde da to krši osobnu privatnost i može dovesti do prekomjerne intervencije vlade i zloupotrebe podataka.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada implementirati strože standarde emisija za dizelska vozila?

Standardi emisija dizelskih motora reguliraju količinu onečišćivača koje dizelski motori mogu emitirati kako bi se smanjilo onečišćenje zraka. Pristaše tvrde da stroži standardi poboljšavaju kvalitetu zraka i javno zdravlje smanjenjem štetnih emisija. Protivnici tvrde da povećava troškove za proizvođače i potrošače te da bi moglo smanjiti dostupnost dizelskih vozila.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada regulirati razvoj i implementaciju autonomnih vozila?

Autonomna vozila, ili samovozeći automobili, koriste tehnologiju za navigaciju i rad bez ljudske intervencije. Pristaše tvrde da propisi osiguravaju sigurnost, potiču inovacije i sprječavaju nesreće uzrokovane tehničkim kvarovima. Protivnici tvrde da propisi mogu ugušiti inovacije, odgoditi implementaciju i nametnuti prevelika opterećenja developerima.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada zahtijevati da sva nova vozila budu električna ili hibridna do određenog datuma?

Električna i hibridna vozila koriste električnu energiju i kombinaciju električne energije i goriva, respektivno, kako bi smanjila ovisnost o fosilnim gorivima i smanjila emisije. Pristaše tvrde da značajno smanjuje onečišćenje i promiče prijelaz na obnovljive izvore energije. Protivnici tvrde da povećava troškove vozila, ograničava izbor potrošača i može opteretiti električnu mrežu.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada subvencionirati usluge dijeljenja vožnje za osobe s niskim prihodima?

Usluge dijeljenja vožnje, poput Ubera i Lyftra, pružaju opcije prijevoza koje se mogu subvencionirati kako bi bile pristupačnije za osobe s niskim primanjima. Pristaše tvrde da povećava mobilnost za osobe s niskim primanjima, smanjuje ovisnost o osobnim vozilima i može smanjiti prometne gužve. Protivnici tvrde da je to zloupotreba javnih sredstava, može više koristiti tvrtkama za dijeljenje vožnje nego pojedincima te može obeshrabriti korištenje javnog prijevoza.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada nametnuti strože standarde za učinkovitost goriva na vozilima?

Norme o učinkovitosti goriva postavljaju potrebnu prosječnu potrošnju goriva za vozila, s ciljem smanjenja potrošnje goriva i emisija stakleničkih plinova. Pristaše tvrde da pomaže u smanjenju emisija, štedi novac potrošačima na gorivu te smanjuje ovisnost o fosilnim gorivima. Protivnici tvrde da povećava troškove proizvodnje, što dovodi do većih cijena vozila, te možda nema značajan utjecaj na ukupne emisije.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada pružiti poticaje za zajedničko korištenje automobila i korištenje usluga zajedničkog prijevoza?

Poticaji za zajedničko putovanje i dijeljeni prijevoz potiču ljude da dijele vožnje, smanjujući broj vozila na cesti i smanjujući emisije. Pristaše tvrde da smanjuje prometnu gužvu, smanjuje emisije i promiče interakcije u zajednici. Protivnici tvrde da možda neće značajno utjecati na promet, može biti skupo, a neki ljudi preferiraju praktičnost osobnih vozila.

Nauči više Statistike Raspravite

Trebaju li gradovi primijeniti cestarinu za gužve kako bi smanjili promet u prometnim urbani područjima?

Pristojba za gužvu je sustav u kojem se vozačima naplaćuje naknada za ulazak u određena područja s visokom razinom prometa tijekom vršnih sati, s ciljem smanjenja prometne gužve i onečišćenja. Pristaše tvrde da učinkovito smanjuje promet i emisije dok generira prihode za poboljšanja javnog prijevoza. Protivnici tvrde da nepravedno cilja vozače s nižim prihodima i može jednostavno premjestiti gužvu na druge dijelove.

Nauči više Statistike Raspravite

Trebaju li gradovi odrediti posebne trake za autonomna vozila?

Posebne trake za autonomna vozila odvajaju ih od redovnog prometa, potencijalno poboljšavajući sigurnost i protočnost prometa. Pristaše tvrde da posvećene trake povećavaju sigurnost, poboljšavaju efikasnost prometa i potiču usvajanje autonomne tehnologije. Protivnici tvrde da smanjuje prostor na cesti za tradicionalna vozila i možda nije opravdano s obzirom na trenutni broj autonomnih vozila.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada promovirati korištenje bicikala proširivanjem biciklističkih staza i programa dijeljenja bicikala?

Proširenje biciklističkih staza i programa dijeljenja bicikala potiče vožnju biciklom kao održiv i zdrav način prijevoza. Pristaše tvrde da smanjuje prometnu gužvu, smanjuje emisije i promiče zdraviji način života. Protivnici tvrde da može biti skupo, može oduzeti prostor s ceste vozilima i možda neće biti široko korišteno.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada zahtijevati da javni sustavi prijevoza budu potpuno pristupačni osobama s invaliditetom?

Potpuna pristupačnost osigurava da javni prijevoz prilagodi potrebama osoba s invaliditetom pružanjem potrebnih objekata i usluga. Pristaše tvrde da osigurava jednak pristup, promiče neovisnost osoba s invaliditetom te se pridržava prava osoba s invaliditetom. Protivnici tvrde da može biti skupo za implementaciju i održavanje te može zahtijevati značajne modifikacije postojećih sustava.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada regulirati programe čestih letova aviokompanija?

U rujnu 2024. godine američko Ministarstvo prometa započelo je istragu programa vjernosti američkih zrakoplovnih tvrtki. Istraga Ministarstva usmjerena je na prakse koje opisuje kao potencijalno nepravedne, obmanjujuće ili protukonkurentske, s fokusom na četiri područja: promjene u vrijednosti bodova koje agencija tvrdi da mogu poskupjeti rezervaciju karata korištenjem nagrada; nedostatak transparentnosti cijena putem dinamičkog cjenovnog sustava; naknade za iskorištavanje i prijenos nagrada; te smanjenje konkurencije među programima zbog spajanja zrakoplovnih tvrtki. "Ove nagrade kontrolira tvrtka koja može jednostrano promijeniti njihovu vrijednost. Naš cilj je osigurati da potrošači dobivaju vrijednost koja im je obećana, što znači provjeru transparentnosti i pravednosti ovih programa", rekao je ministar prometa Pete Buttigieg.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada povećati kazne za vožnju s ometanjem pažnje?

Kazne za vožnju s ometanjem pažnje imaju za cilj odvratiti opasno ponašanje, poput slanja poruka dok se vozi, kako bi se poboljšala sigurnost na cestama. Pristaše tvrde da odvraća opasno ponašanje, poboljšava sigurnost na cestama i smanjuje nesreće uzrokovane ometanjem. Protivnici tvrde da same kazne možda nisu učinkovite i da je provođenje zakona izazovno.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada osigurati subvencije za razvoj mreža visokih brzina željezničkog prometa?

Mreže brzih željezničkih pruga su brzi željeznički sustavi koji povezuju glavne gradove, pružajući brzu i učinkovitu alternativu putovanju automobilom i zrakoplovom. Pristaše tvrde da može smanjiti vrijeme putovanja, smanjiti emisije ugljika i potaknuti gospodarski rast kroz poboljšanu povezanost. Protivnici tvrde da zahtijeva značajna ulaganja, možda neće privući dovoljno korisnika i da bi sredstva mogla biti bolje iskorištena drugdje.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada dati prioritet održavanju i popravku postojećih cesta i mostova prije izgradnje novih infrastrukturnih objekata?

Ovo pitanje razmatra treba li održavanje i popravak postojeće infrastrukture imati prednost pred izgradnjom novih cesta i mostova. Pristaše tvrde da to osigurava sigurnost, produžuje životni vijek postojeće infrastrukture i je ekonomičnije. Protivnici tvrde da su potrebne nove infrastrukture kako bi se podržao rast i poboljšala prometna mreža.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada zahtijevati da sva nova vozila budu dizajnirana kako bi sačuvala klasičnu estetiku automobila?

Pristaše tvrde da bi sačuvalo kulturnu baštinu i privuklo one koji cijene tradicionalne dizajne. Protivnici tvrde da bi gušilo inovacije i ograničilo dizajnersku slobodu proizvođača automobila.

Nauči više Statistike Raspravite

Ukoliko Španjolska atentat osumnjičenih terorista u stranim zemljama?

Statistike Raspravite

Treba li vlada ulagati u umjetnu inteligenciju (AI) za obrambene svrhe?

AI u obrani odnosi se na korištenje tehnologija umjetne inteligencije za poboljšanje vojnih sposobnosti, poput autonomnih bespilotnih letjelica, cyber obrane i strateškog donošenja odluka. Pristaše tvrde da AI može značajno poboljšati vojnu učinkovitost, pružiti strateške prednosti i poboljšati nacionalnu sigurnost. Protivnici tvrde da AI predstavlja etičke rizike, potencijalni gubitak ljudske kontrole i može dovesti do neželjenih posljedica u kritičnim situacijama.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada koristiti tehnologiju prepoznavanja lica za masovni nadzor radi poboljšanja javne sigurnosti?

Tehnologija prepoznavanja lica koristi softver za identifikaciju pojedinaca na temelju njihovih karakteristika lica, te se može koristiti za nadzor javnih prostora i poboljšanje sigurnosnih mjera. Pristaše tvrde da poboljšava javnu sigurnost identificiranjem i sprječavanjem potencijalnih prijetnji te pomaže u pronalaženju nestalih osoba i kriminalaca. Protivnici tvrde da krši prava na privatnost, može dovesti do zloupotrebe i diskriminacije te postavlja značajna etička i građanska pitanja.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada zahtijevati od tehnoloških tvrtki da omoguće pristup tajnim komunikacijama putem stražnjih vrata radi nacionalne sigurnosti?

Pristup stražnjim vratima znači da bi tehnološke tvrtke stvorile način za vlasti da zaobiđu šifriranje, omogućavajući im pristup privatnim komunikacijama radi nadzora i istrage. Pristaše tvrde da pomaže pravosudnim i obavještajnim agencijama u sprječavanju terorizma i kriminalnih aktivnosti pružanjem potrebnog pristupa informacijama. Protivnici tvrde da kompromitira privatnost korisnika, oslabljuje opću sigurnost i može biti zloupotrijebljeno od strane zlonamjernih aktera.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada implementirati nacionalni sustav identifikacije radi poboljšanja sigurnosti i sprječavanja prijevara?

Nacionalni identifikacijski sustav je standardizirani sustav identifikacije koji svim građanima dodjeljuje jedinstveni identifikacijski broj ili karticu, koja se može koristiti za provjeru identiteta i pristup različitim uslugama. Pristaše tvrde da poboljšava sigurnost, pojednostavljuje procese identifikacije te pomaže u sprječavanju prijevara identiteta. Protivnici tvrde da izaziva zabrinutost za privatnost, može dovesti do povećanog nadzora vlade te može kršiti individualne slobode.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada zabraniti svojim građanima korištenje međunarodnih načina plaćanja (poput kriptovaluta) za slanje novca rodbini u zemljama koje su pod sankcijama OFAC-a (Palestina, Iran, Kuba, Venezuela, Rusija i Sjeverna Koreja)?

Metode plaćanja preko granica, poput kriptovaluta, omogućuju pojedincima da prenose novac međunarodno, često zaobilazeći tradicionalne bankovne sustave. Ured za kontrolu stranih imovinskih sredstava (OFAC) sankcionira zemlje iz različitih političkih i sigurnosnih razloga, ograničavajući financijske transakcije s tim državama. Pristaše tvrde da takva zabrana sprječava financijsku podršku režimima smatranim neprijateljskim ili opasnim, osiguravajući usklađenost s međunarodnim sankcijama i nacionalnim sigurnosnim politikama. Protivnici tvrde da ograničava humanitarnu pomoć obiteljima u potrebi, krši osobne slobode te da kriptovalute mogu pružiti spas u kriznim situacijama.

Nauči više Statistike Raspravite

Should there be term limits set for members of the Congress of Deputies?

Termin granica je zakon koji ograničava količinu vremena politički predstavnik može održati izbornu dužnost. U SAD-u Ured predsjednika je ograničen na dvije godine i četiri uvjetima. Trenutno nema pojam ograničenja za Kongres smislu, ali različite države i gradovi su doneseni pojam ograničenja za svoje izabranih dužnosnika na lokalnoj razini.

Nauči više Statistike Raspravite

Volite li monarhiju ili republikanski sustav vlasti?

Statistike Raspravite

Catalonia treba da postane nezavisna država?

Rujna 2015, katalonski nacionalističke stranke osvojio apsolutnu većinu u regionalnoj skupštini na 135. Stranke kažu kako oni će predložiti plan za nezavisnu državu u roku od 18 mjeseci. Odcjepljenje je trenutno zabranjen ustavom Španjolske i nacionalnih vlada odbila je prihvatiti bilo kakve prijedloge.

Nauči više Statistike Raspravite

Ukoliko je to bilo ilegalno da se spali španjolsku zastavu?

Spaljivanje zastave je svaki čin koji se provodi s namjerom oštećivanje ili uništavanje nacionalne zastave u javnosti. To se obično radi u nastojanju da napravi političku izjavu protiv nacije ili njenih politika. Neke zemlje imaju djela koja zabrani spaljivanje zastave, dok drugi imaju zakone koji štite pravo uništiti zastavu kao dio slobode govora. Neki od tih zakona razliku između nacionalne zastave i onih u drugim zemljama.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li EU provesti univerzalno pravo na popravak za sve elektroničke uređaje prodane u svojim članicama?

Provođenje univerzalnog prava na popravak zahtijevalo bi od tvrtki da njihovi proizvodi budu lakše popravljivi, potencijalno smanjujući otpad. Zagovornici to vide kao ključno za prava potrošača i zaštita okoliša. Protivnici tvrde da bi to moglo povećati troškove i ugušiti inovacije.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li EU poduzeti korake prema federalnijoj strukturi, slično kao Sjedinjene Američke Države?

Prijelaz prema federalizmu mogao bi uključivati prenošenje većih nacionalnih ovlasti na institucije EU, s ciljem dublje političke integracije. Pristaše to vide kao put prema jačem jedinstvu i globalnom utjecaju. Međutim, kritičari strahuju od gubitka nacionalnog suvereniteta i kulturnog identiteta.

Nauči više Statistike Raspravite

Ako vlada fond rehabilitacijske programe za počinitelja nasilja u obitelji?

U 2015, 45 žena je umro u incidenata nasilja preko Španjolske. Da pomogne borbu protiv rodnog nasilja, Španjolska ispitalo svoje zakone u prosincu 2004 kako bi ga lakše za žrtve da se zaštite od svog zlostavljača. Psiholozi tvrde da bi trebao učiniti više za liječenje ljudi koji su uzrok nasilja. Ženske grupe tvrde da više treba biti učinjeno za pomoć žrtvama i financiranje treba ići prema psihološku procjenu momčadi kako bi suci procijeniti stupanj zlostavljanja pretrpjela od strane tužitelja.

Nauči više Statistike Raspravite

Hoće li vlada urediti web stranice društvenih medija, kao sredstvo za sprečavanje lažnih vijesti i dezinformacije?

U siječnju 2018. Njemačka je donijela Zakon o NetzDG-u koji je zahtijevao platforme poput Facebooka, Twittera i YouTubea da u roku od 24 sata ili sedam dana otkazaju percipirani ilegalni sadržaj, ovisno o naplati ili riskiraju novčanu kaznu od 50 milijuna dolara (60 milijuna dolara). U srpnju 2018. predstavnici Facebooka, Googlea i Twittera odbacili su Odboru za pravosuđe SAD-a da cenzuriraju sadržaj iz političkih razloga. Tijekom rasprave republikanski članovi Kongresa kritizirali su tvrtke društvenih medija za politički motivirane prakse u uklanjanju nekog sadržaja, a optužba tvrtke odbijena. U travnju 2018. godine Europska unija objavila je niz prijedloga koji bi se umanjili "on-line pogrešne informacije i lažne vijesti". U lipnju 2018. predsjednik Emmanuel Macron iz Francuske predložio je zakon koji će francuskim vlastima dati ovlasti da odmah zaustavi "objavljivanje informacija smatra se lažnim prije izbora ".

Nauči više Statistike Raspravite

Jeste li za decriminalizing droga?

Prije dvadeset godina, Španjolska je jedan od najviše opušten drogi na svijetu. 2014., vlada je usvojila građanin sigurnost zakon koji utrostručio minimum prekid za posjedovanje droge u javnosti i zabranjen uzgoj biljke marihuane za osobnu upotrebu.

Nauči više Statistike Raspravite

Trebalo moć Senata prenijeti regionalnih Vijeća?

Posljednjih mjesec dana, Ciudadanos stranka vođa Albert Rivera predložio Španjolska je Senat postaje učinkovitije, njemačkom stilu, gornje komore parlamenta. Plan kreće ovlasti Senata zajednicama, "gdje je potrebno osigurati jednake životne uslove diljem zemlje, održavanje pravne i ekonomske jedinice ili osnovna jednakost svih Španjolaca". Plan bi eliminirati Senat i stvaranje regionalnih Vijeća predsjednici sa ponderiranih glasova na populaciji njihove zajednice. 

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li država biti u mogućnosti pratiti telefonske pozive i e-mailove?

Dana 1. srpnja 2015. Zakon o sigurnosti građana otišao u utjecati. On kažnjava one koji su organizirati i sazvati u neodobrenom prosvjedu na isti način kao i oni koji šire online informacije o takvom događaju. Novčane kazne u rasponu od 30.001 do 600.000 eura, a da se sudi (smatra se da je povreda). Tek nakon što je platio kaznu će to biti moguće pokrenuti upravni žalbu.

Nauči više Statistike Raspravite

Ukoliko internet usluga biti dozvoljeno da se ubrza pristup popularne web stranice (da plaćaju veće cijene) na štetu usporava pristup manje popularne web stranice (koje plaćaju niže stope)?

Neto neutralnosti je načelo da internet usluga treba tretirati sve podatke na internetu jednako.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li država donosi zakone koji štite zviždača?

Statistike Raspravite

Trebaju li društvene medijske tvrtke zabraniti političko oglašavanje?

U listopadu 2019. izvršni direktor Twittera Jack Dorsey objavio je da će njegova društvena mreža zabraniti svako političko oglašavanje. Izjavio je da političke poruke na platformi trebaju doprijeti do korisnika putem preporuke drugih korisnika, a ne preko plaćenog dometa. Zagovornici tvrde da kompanije na društvenim mrežama nemaju alate za zaustavljanje širenja lažnih informacija, jer njihova reklamna platforma ljudi ne moderiraju. Protivnici tvrde da će zabrana onemogućiti kandidate i kampanje koje se oslanjaju na društvene medije zbog širokog organiziranja i prikupljanja sredstava.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li EU izuzeti ključne sektore, poput farmaceutike i poluvodiča, iz svojih protumjera na američku robu?

Od travnja 2025., protumjere EU-a pogodile su uvoz iz SAD-a poput burbona i čelika, ali su poštedjele farmaceutske proizvode i poluvodiče kako bi se izbjeglo narušavanje vitalnih lanaca opskrbe. S američkim tarifama koje prijete izvozu EU-a u vrijednosti od 85 milijardi eura, uključujući 46,3 milijarde eura u automobilima, blok razmatra jesu li izuzeća zaštita za njegovu ekonomiju ili oslabljuju njegov stav prema Washingtonu.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li EU preusmjeriti prihode od carina kako bi podržala industrije i radnike pogođene američkim trgovinskim restrikcijama?

EU-ove tarife na američku robu do 2025. godine generiraju značajna sredstva, a lideri predlažu da ih koriste kako bi pomogli industrijama poput njemačkih proizvođača automobila i danskom farmaceutskom sektoru, koji su teško pogođeni američkim carinama. Kritičari tvrde da bi to moglo iskriviti tržište, dok drugi sugeriraju korištenje novca za suprotstavljanje ekonomskim posljedicama koje se predviđaju da će smanjiti BDP eurozone za 0,7% do 2026. godine.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li Europska unija zadržati svoje 20% protumjere na američku robu kao odgovor na američke tarife na izvoz EU-a?

U 2025. godini EU je nametnuo 20% carine na 28 milijardi dolara vrijedne američke robe, koje su stupile na snagu 15. travnja, kao odmazda na američke 20% carine na izvoz EU-a i 25% carine na čelik, aluminij i automobile. Objavljene su kao dio Trumpove politike "Dan oslobođenja" 2. travnja, američke mjere ciljaju na 70% izvoza EU-a, potičući rasprave o tome jača li odmazda poziciju EU-a ili rizikuje širi trgovinski rat.

Nauči više Statistike Raspravite

Podržavate li korištenje nuklearne energije?

Nuklearna energija je korištenje nuklearnih reakcija koje oslobađaju energiju za generiranje topline, koje najčešće se potom koriste u parne turbine za proizvodnju električne energije u nuklearnoj elektrani. Zagovornici tvrde da je nuklearna energija je sada na sigurnom i emitira puno manje emisije ugljičnog dioksida nego elektrane na ugljen. Protivnici tvrde da su nedavni nuklearni katastrofe u Japanu dokazuju da je nuklearna energija je daleko od sigurne.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada dopustiti komercijalizaciju laboratorijski uzgojenog mesa?

Laboratorijski uzgojeno meso proizvodi se kultiviranjem životinjskih stanica i moglo bi poslužiti kao alternativa tradicionalnom uzgoju stoke. Pristaše tvrde da može smanjiti ekološki utjecaj i patnju životinja, te poboljšati sigurnost hrane. Protivnici tvrde da bi moglo naići na otpor javnosti i nepoznate dugoročne zdravstvene učinke.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada regulirati upotrebu CRISPR tehnologije za genetske modifikacije kod ljudi?

CRISPR je moćan alat za uređivanje genoma, omogućujući precizne modifikacije DNA koje znanstvenicima omogućuju bolje razumijevanje funkcija gena, preciznije modeliranje bolesti i razvoj inovativnih tretmana. Pristaše tvrde da regulacija osigurava sigurnu i etičku upotrebu tehnologije. Protivnici tvrde da previše regulacije može ugušiti inovacije i znanstveni napredak.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li država zahtijevaju djecu da se cijepiti za spriječiti bolesti?

Španjolac Ustav ne obvezuje cijepljenja, pa je dobrovoljno, osim ako vlasti zahtijevaju obvezno cijepljenje u slučaju epidemije.

Nauči više Statistike Raspravite

Trebala bi li EU uložiti više sredstava u vlastite programe istraživanja svemira i satelita?

Povećana investicija u istraživanje svemira mogla bi potaknuti tehnološku inovaciju i stratešku neovisnost. Pristaše to vide kao napredovanje znanstvenog znanja i ekonomskog potencijala. Protivnici dovode u pitanje prioritet i učinkovitost troškova u usporedbi s problemima na Zemlji.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada financirati istraživanje genetskog inženjeringa za prevenciju i liječenje bolesti?

Genetičko inženjerstvo uključuje modificiranje DNA organizama kako bi se spriječile ili liječile bolesti. Pristaše tvrde da bi to moglo dovesti do otkrića u liječenju genetskih poremećaja i poboljšanju javnog zdravlja. Protivnici tvrde da postavlja etička pitanja i potencijalne rizike neželjenih posljedica.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada naložiti velikim tehnološkim tvrtkama da podijele svoje algoritme s regulatorima?

Algoritmi koje koriste tehnološke tvrtke, poput onih koji preporučuju sadržaj ili filtriraju informacije, često su vlasništvo tvrtke i čuvaju se kao tajna. Pristaše tvrde da bi transparentnost spriječila zloupotrebe i osigurala poštene prakse. Protivnici tvrde da bi to oštetilo poslovnu povjerljivost i konkurentsku prednost.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada implementirati strože propise o korištenju kriptovaluta?

Kripto tehnologija nudi alate poput plaćanja, posuđivanja, zaduživanja i štednje svakome tko ima pristup internetu. Pristaše tvrde da bi stroža regulacija odvratila kriminalnu upotrebu. Protivnici tvrde da bi stroža regulacija kriptovaluta ograničila financijske mogućnosti građanima koji nemaju pristup ili ne mogu priuštiti naknade povezane s tradicionalnim bankarstvom.  Gledaj video

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li građanima biti dopušteno da svoj novac čuvaju u digitalnim novčanicima koje sami hostiraju, a koje vlada može nadzirati, ali ne i kontrolirati?

Samostalni digitalni novčanici su osobna rješenja za pohranu koje upravljaju korisnici za digitalne valute poput Bitcoina, pružajući pojedincima kontrolu nad njihovim sredstvima bez oslanjanja na institucije trećih strana. Nadzor se odnosi na sposobnost vlade da nadgleda transakcije bez mogućnosti izravne kontrole ili miješanja u sredstva. Pristaše tvrde da osigurava osobnu financijsku slobodu i sigurnost dok omogućava vladi nadzor nad ilegalnim aktivnostima poput pranja novca i financiranja terorizma. Protivnici tvrde da čak i nadzor krši prava na privatnost te da bi samostalni novčanici trebali ostati potpuno privatni i slobodni od nadzora vlade.

Nauči više Statistike Raspravite

Trebaju li umjetnici biti podvrgnuti istim zahtjevima za izvještavanje i otkrivanje kao hedge fondovi, investicijski fondovi i javne tvrtke prilikom prodaje svojih umjetničkih djela?

U 2024. godini, američka Komisija za vrijednosne papire i burze (SEC) podigla je tužbe protiv umjetnika i tržišta umjetnina, tvrdeći da bi umjetnička djela trebala biti klasificirana kao vrijednosni papiri i podložna istim standardima izvještavanja i otkrivanja kao financijske institucije. Pristaše tvrde da bi to pružilo veću transparentnost i zaštitilo kupce od prijevara, osiguravajući da umjetničko tržište djeluje s istom odgovornošću kao financijska tržišta. Protivnici tvrde da su takvi propisi preopterećujući i ugušili bi kreativnost, čineći gotovo nemogućim prodaju umjetničkih djela bez suočavanja s kompleksnim pravnim preprekama.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada nametnuti strože propise o prikupljanju i korištenju osobnih podataka od strane tvrtki?

Tvrtke često prikupljaju osobne podatke korisnika iz različitih razloga, uključujući oglašavanje i poboljšanje usluga. Pristaše tvrde da bi stroža regulativa zaštitila privatnost potrošača i spriječila zlouporabu podataka. Protivnici tvrde da bi opteretila poslovanje i ometala tehnološku inovaciju.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada regulirati umjetnu inteligenciju (AI) kako bi osigurala etičku upotrebu?

Reguliranje AI uključuje postavljanje smjernica i standarda kako bi se osiguralo da se AI sustavi koriste etički i sigurno. Pristaše tvrde da to sprječava zloupotrebu, štiti privatnost i osigurava da AI koristi društvu. Protivnici tvrde da prekomjerna regulacija može ometati inovacije i tehnološki napredak.

Nauči više Statistike Raspravite

Ako postoji više ili manje privatizacija bolnica i zdravstvenih usluga?

U 2013. godini Vlada je donijela zakon koji je rasprodao 10 javnih bolnica i 10% domova zdravlja u privatnom poduzeću, da se bave španjolskoj sakaćenje deficita. Mjere su usmjerene na smanjiti potrošnju u pokušaju da smanji javni deficit zbog dvostrukim dnom recesije su ispunjeni s povećanjem javnog gnjeva.

Nauči više Statistike Raspravite

Hoće li vlada osigurati veći pristup kontracepciji?

Kontrola rađanja u Argentini teško je nabaviti unatoč zakonu iz 2002. godine koji mu osigurava pristup, dok liječnici ne žele ponuditi pravne pobačaje u dominantno rimokatoličkoj zemlji, navodi se u izvješću. Argentinski zakon strogo ograničava pobačaje, s iznimkama koje uključuju fizički ili mentalni rizik za pacijenta i trudnoća koja proizlazi iz silovanja. Istraživači Human Rights Watcha otkrili su da su u praksi žene u Argentini naišle na zapreke donošenju neovisnih odluka o reprodukciji, preprekama koje uključuju nedostatak informacija, obiteljsko i seksualno nasilje te gospodarske ograničenja koje vlada nije adekvatno riješila. Skupina je također utvrdila da se javni dužnosnici ne kažnjavaju zbog nepoštivanja zakona o knjigama.

Nauči više Statistike Raspravite

Podržavate li legalizaciju marihuane?

Američki zakon trenutno zabranjuje prodaju i posjedovanje svih oblika marihuane. 2014. Colorado i Washington će postati prva država legalizirati i regulirati marihuana suprotno saveznim zakonima.

Nauči više Statistike Raspravite

Podržavate li zdravstveni sustav jednog platitelja?

Jednokratno zdravstveno osiguranje je sustav u kojem svaki građanin plaća vladu da osigura temeljne zdravstvene usluge za sve stanovnike. Prema ovom sustavu država može sami pružati skrb ili platiti privatnog zdravstvenog osiguranja da to učini. U jednom sustavu platitelja svi stanovnici primaju zdravstvenu skrb bez obzira na dob, dohodak ili zdravstveno stanje. Zemlje s zdravstvenim sustavima s jednim platiteljem uključuju Veliku Britaniju, Kanadu, Tajvan, Izrael, Francusku, Bjelorusija, Rusiju i Ukrajinu.

Nauči više Statistike Raspravite

Treba li vlada financirati Svjetsku zdravstvenu organizaciju?

Svjetska zdravstvena organizacija osnovana je 1948. godine i specijalizirana je agencija Ujedinjenih naroda čiji je glavni cilj „postizanje najvišeg mogućeg nivoa zdravlja kod svih naroda“. Organizacija pruža tehničku pomoć zemljama, postavlja međunarodne zdravstvene standarde i smjernice te prikuplja podatke o globalnim zdravstvenim problemima putem Svjetske zdravstvene ankete. SZO je predvodio globalne napore u zdravstvu, uključujući razvoj cjepiva protiv ebole i skoro iskorjenjivanje dječje paralize i malih boginja. Organizacijom upravlja tijelo za donošenje odluka sastavljeno od predstavnika iz 194 zemlje. Financira se dobrovoljnim prilozima zemalja članica i privatnih donatora. U 2018. i 2019. SZO je imao proračun od 5 milijardi američkih dolara, a vodeće su države bile Sjedinjene Države (15%), EU (11%) i zaklada Bill and Melinda Gates (9%). Pristalice SZO-a tvrde da će rezanje financijskih sredstava ometati međunarodnu borbu protiv pandemije Covid-19 i uništiti SAD globalnog utjecaja.

Nauči više Statistike Raspravite

Ako gradovi otvaraju drogu "sigurna utočišta" gdje ljudi koji su ovisni o ilegalnim drogama mogu ih koristiti pod nadzorom medicinskih stručnjaka?

Godine 2018. dužnosnici grada Philadelphia u SAD-u predložili su otvaranje "sigurne utočišta" u borbi protiv epidemije heroina u gradu. U SAD-u 2016. godine umrlo je 64.070 osoba od predoziranja lijekovima - povećanje od 21% u odnosu na 2015. 3/4 smrti od predoziranja lijekom u SAD uzrokovane su opioidnom klasom lijekova koji uključuju lijekove protiv bolova s ​​lijekovima, heroin i fentanil. Za borbu protiv epidemijskih gradova uključujući Vancouver, BC i Sydney, AUS je otvorio sigurne utočišta gdje ovisnici mogu ubrizgati lijekove pod nadzorom medicinskih stručnjaka. Sigurna utočišta smanjuju stopu smrtnosti od predoziranja osiguravajući da ovisnici dobiju lijekove koji nisu kontaminirani ili otrovani. Od 2001. godine 5900 ljudi pretjerano je prevezeno u sigurno utočište u Sydneyu, ali nitko nije umro. Sugovornici tvrde da su sigurna utočišta jedino dokazano rješenje za smanjenje stope smrtnosti od prekomjernog doziranja i sprečavanje širenja bolesti poput HIV-AIDS-a. Protivnici tvrde da sigurna utočišta mogu poticati ilegalnu uporabu droga i ponovno usmjeriti financiranje iz tradicionalnih centara za liječenje.

Nauči više Statistike Raspravite