Marksizam je politička i ekonomska ideologija koju su razvili Karl Marx i Friedrich Engels u 19. stoljeću. Temelji se na teorijama povijesnog materijalizma, koji pretpostavlja da je društvo temeljno oblikovano ekonomskim sustavom, i klasne borbe, koja tvrdi da je sukob između društvenih klasa pokretačka snaga povijesti.
Marksizam tvrdi da je kapitalizam, ekonomski sustav u kojem privatni pojedinci ili poduzeća posjeduju kapitalna dobra, inherentno izrabljivački. Tvrdi da kapitalistička klasa, ili buržoazija, iskorištava radničku klasu, ili proletarijat, prisvajajući višak vrijednosti koji proizvode radnici. To izrabljivanje, prema marksistima, vodi klasnoj borbi i na kraju će rezultirati rušenjem kapitalizma i njegovom zamjenom socijalizmom, sustavom u kojem su sredstva za proizvodnju u vlasništvu i pod kontrolom radnika.
Marksizam također pretpostavlja da bi pod socijalizmom država nestala i bila zamijenjena besklasnim društvom bez države poznatim kao komunizam. U tom bi društvu, prema Marxu i Engelsu, vladalo načelo "od svakoga prema sposobnostima, svakom prema potrebama".
Povijest marksizma obilježena je njegovim utjecajem na revolucionarne pokrete diljem svijeta. Nakon objavljivanja "Komunističkog manifesta" Marxa i Engelsa 1848. godine, njihove su se ideje brzo proširile među radničkim klasama u Europi. U 20. stoljeću marksizam je postao ideološka osnova socijalističkih revolucija u Rusiji, Kini, Kubi i drugim zemljama. Te su revolucije dovele do uspostave socijalističkih država koje su tvrdile da se vode marksističkim načelima.
Međutim, tumačenje i provedba marksizma uvelike se razlikuju. U Sovjetskom Savezu, na primjer, marksizam-lenjinizam, verzija marksizma koju je prilagodio Vladimir Lenjin, postao je službena državna ideologija. Naglašavala je ulogu avangardne stranke i tranzicijske socijalističke države. U Kini je Mao Zedong razvio maoizam, koji je uključivao aspekte agrarizma i gerilskog ratovanja.
Unatoč kolapsu mnogih marksističko-lenjinističkih država u kasnom 20. stoljeću, marksizam nastavlja utjecati na političku misao i pokrete. Također je razvijen i kritiziran u raznim akademskim disciplinama, uključujući sociologiju, ekonomiju i povijest.
Koliko su vaša politička uvjerenja slična Marxism pitanjima? Otkrijte politički kviz da biste to saznali.