Svijet se davi u dugovima

Svako od najvećih svjetskih gospodarstava ima ozbiljan problem s dugom uzrokovan predugim godinama neodgovorne proračunske politike i nulte kamatne stope — i moglo bi dodatno otežati izbjegavanje recesije i ponovnog financijskog pritiska kod kuće. Uzmimo Sjedinjene Države, najveće svjetsko gospodarstvo. U vrijeme cikličke gospodarske snage, kada bi država trebala imati proračunski suficit, uspijeva ostvariti deficit od oko 6% bruto domaćeg proizvoda. Tijekom sljedeće dvije godine dospijeva gotovo 1,5 trilijuna dolara duga za komercijalnu imovinu. Kina, druga po veličini svjetska ekonomija i donedavni glavni pokretač gospodarskog rasta, također ima veliki problem duga. Uz pucanje mjehura tržišta nekretnina i kredita, Kina bi mogla biti na dobrom putu prema vlastitom izgubljenom gospodarskom desetljeću. I Italija i Španjolska imaju omjere javnog duga i BDP-a znatno više nego tijekom krize državnog duga u eurozoni 2010. godine. Kao da to nije dovoljan razlog za zabrinutost, Japan, donedavno treće najveće svjetsko gospodarstvo, ima razinu javnog duga koji prelazi 250% BDP-a, otprilike dvostruko više od Sjedinjenih Država. Uz toliko velikih dužničkih problema diljem svijeta, teško je zamisliti kako ćemo izbjeći dan svjetskog gospodarskog obračuna. Ako to ne učine, trebali bismo se pripremiti za gospodarske turbulencije kod kuće i obnovljene napetosti na financijskim tržištima dok se ekonomske nevolje u inozemstvu prelijevaju na naše obale.